Osnovne informacije o geografskim i hidrološkim osobinama prostora, Čvrsnici, Vranu te Divi Grabovici. Polja, skupa s Čvrsnicom i Vranom dio su Dinarida, mlađeg ulančanog gorja jugoistočne Europe.
Dinaridi se protežu od rijeke Soče i Trnovskog Gozda na sjeverozapadu, između Jadrana i rijeke Save do rijeke Drim i Prokletija u sjevernoj Albaniji, što nas smješta u njihov središnji dio, odnosno u Dalmatinsko ili Jadransko zaleđe. Ovaj prostor, počevši od Rijeke pa do Bara u Crnoj Gori čine impozantne planine dinarskoga krša, što je najveće krško područje u Europi. Najviši vrh svih Dinarida je Jezerski vrh (2694 mnv) na granici Albanije i Crne Gore.
Osnovne informacije o Dinaridima
Kao vapnenačke dinaride u širem smislu neki geolozi shvaćaju od Triglava do Pindskog gorja u Grčkoj. Najviše planine naših krajeva su Velebit (1758 mnv), Biokovo (1762 mnv), Dinara (1831 mnv), Vran (2076 mnv), Prenj (2103 mnv) i među njima, kraljica visine Čvrsnica. Njezin najviši vrh Pločno izdiže se 2228 metara iznad mora.
Zbog neobične ljepote krajolika planina i polja te fantastičnih kamenih oblika masiva Čvrsnice, ovaj prostor možemo nazvati i Hercegovačkim Alpama.
Jedna od posebnosti ovoga polja u kršu te planina Čvrsnice i Vrana je njihova orijentacija u odnosu na ostatak Dinarida. Naime, Dinarsko gorje pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok, a ovaj prostor u smjeru jugozapad – sjeveroistok.
Još jedna od posebnosti se odnosi na Čvrsnicu, naime, ona je svojevrsna akumulacija podzemne vode, a o čemu nam svjedoči velik broj izvora i jezeraca na samome masivu, a i velike količine podzemne vode u njenom neposrednom podnožju. Dok npr. Vran planina nema niti jednoga vrela ni na masivu niti u podnožju. Uz to, s onu stranu Čvrsnice, prema rijeci Neretvi nalazi se jedan od najimpozantnijih kanjona u Europi, Diva Grabovica. Njezin kanjon na pojedinim mjestima dubok je i preko 1500m.